U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostalog, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u
Snimku svečanog otvaranja Feste svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.
Čitanje drevnoga Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz himnu i puštanje golubica.
Snimku svečane molitve Večernje pogledajte na ovoj poveznici.
Na svečanoj molitvi Večernje u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održao je don Ivica Huljev. Za vrijeme večernje izložene su relikvije Sv. Vlaha.
Snimku svete mise i procesije pogledajte na ovoj poveznici.
Svetu misu je predvodio i propovijedao msgr. Mate Uzinić, apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije. Radi aktualne situacije nije bilo hodočasnika iz drugih biskupija kao niti velikoga zbora pjevača. Nakon euharistijskog slavlja održala se tradicionalna procesija gradom, s ograničenim brojem sudionika, a radi epidemiološke situacije ove godine iznimno nije bilo moguće častiti svetačke moći dodirivanjem i ljubljenjem.
Snimku izvijanja barjaka pogledajte na ovoj poveznici.
Tradicionalni pozdrav barjaka nadbiskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.
Snimku proslave na Gorici sv. Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.
Euharistijsko slavlje predvodio je dominikanac fra Mihovil Žuljević - Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu.
Snimku zatvaranja Feste sv. Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha, podizanjem državne zastave i misnim slavljem završava Festa 2021. godine.
Snimku prvog dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.
Euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao je don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač. Nakon mise održan je kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.
Snimku drugog dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.
Euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao je don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač. Nakon mise održan je kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.
Snimku trećeg dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.
Euharistijsko slavlje predvodi i propovijeda don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač. Nakon mise kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.
Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" iz katedrale Gospe Velike pogledajte na ovoj poveznici.
Predavanje o nastanku dubrovačkog Moćnika u srednjem vijeku i njegovoj važnosti za Dubrovačku Republiku.
Osim duhovne dimenzije te prestiža koji su svete relikvije imale za Dubrovčane, velik dio opremljen je zlatnim i srebrenim oklopnicama velike umjetničke vrijednosti. Predavač Vinicije Lupis (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) u svome je doktoratu obradio ovaj slojeviti spomenik sakralne umjetnosti.
Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" iz katedrale Gospe Velike pogledajte na ovoj poveznici.
Sadašnja kapelica Moćnika katedrale dovršena je 1721. godine i predstavlja jedinstveni spomenik barokne umjetnosti u Hrvatskoj. Na raskošnome uređenju Moćnika radili su vrsni talijanski i domaći majstori (npr. kipar Marino Groppeli i slikar Petar Matejević) dok je ikonografski program osmislio isusovac o. Bernard Zuzorić. Cijelo umjetničko uređenje Moćnika usmjereno je da vjerniku pruži čvrstu ideju o slavi mučeništva i vječnoga života. Predavač Daniel Premerl (Institut za povijest umjetnosti) bavi se istraživanjem barokne umjetnosti, a o Moćniku pisao je u monografiji o dubrovačkoj katedrali iz 2014. godine.
U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostalog, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u
Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"
Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,
Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s
Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na
Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je:
316. Sveti Vlaho (Blasius, Vlasios, Blaž), biskup grada Sebaste (danas Sivas) u tadašnjoj rimskoj provinciji Maloj Armeniji, za vrijeme cara Licinija podnio mučeništvo zbog svoje kršćanske vjere. Čašćenje mu se u idućim stoljećima raširilo i
Rijeka, 15. siječnja 2020. Dragi štovatelji svetoga Vlaha, braćo i sestre! Proteklih je godina ovo pismo štovateljima sv. Vlaha uoči Feste ponajprije bilo upućivano onima koje Festa sv. Vlaha neće zateći u Gradu i biskupiji,
»Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je: da će, dok traje Dubrovnik, trajati i neograničena ljubav Dubrovčanâ prama svome milomu i svetomu Parcu«, davno je